Aleksandar Bocan-Harčenko: Veliku pobedu slavićemo zajedno
"Prvog septembra ove godine svet će obeležiti tužan datum, 80 godina od dana početka Drugog svetskog rata, najkrvavijeg u istoriji čovečanstva.
U Rusiji ne postoji porodica koju nije dotakla ova kolosalna tragedija. Sovjetski Savez položio je 27 miliona života.
Danas se sećamo događaja koji su postali prolog za Drugi svetski rat, shvatajući da bez razumevanja istorije nije moguće graditi sadašnjost. Vreme neumitno prolazi, očevidaca te epohe sve je manje. Ipak, o složenosti predratne situacije, kao i o istinitim povodima za rat nepobitno svedoče arhivska dokumenta.
Iz istorije nije moguće izbrisati popustljivost zapadnih država prema rekonstrukciji vojne moći Rajha, njihovu profašističku neutralnost u Španiji i suzdržanost o pitanju anšlusa Austrije od strane nacista – takozvanu politiku „umirivanja“ i „povlađivanja“, a u stvari politiku ciničnog sporazumevanja sa nacističkom Nemačkom kako bi njene agresivne težnje bile preusmerene ka Istoku.
Alternativa „povlađivanju“ tih godina mogao je da postane sistem kolektivne bezbednosti za koji se dosledno zalagao SSSR. Godine 1935. sovjetska vlada potpisala je ugovore o uzajamnoj pomoći s Francuskom i Čehoslovačkom koji je trebalo da postanu okosnica takvog sistema.
U izjavi Narodnog komesarijata inostranih poslova SSSR-a od 17. marta 1938. godine, koja je uskoro nakon anšlusa Austrije bila upućena Londonu, Parizu, Vašingtonu i Pragu, navodi se: „Sutra već može biti kasno, ali danas vreme za to još nije prošlo, da sve države, naročito velesile, zauzmu čvrst, nedvosmislen stav povodom problema kolektivnog spasavanja sveta.“ Međutim, poziv Moskve je ostao bez odgovora.
Sraman Minhenski sporazum zapadnih država s Hitlerom i Musolinijem 29–30. septembra 1938. godine o predaji Sudetske oblasti Čehoslovačke Nemačkoj postao je vrhunac politike „povlađivanja“, označio je kapitulaciju zapadnih zemalja pred nacističkom Nemačkom i fašističkom Italijom. U parčanju Čehoslovačke, ne propustivši priliku, učestvovale su i Poljska, koja je prigrabila Tešinsku oblast, i Mađarska, koja je prisvojila deo Južne Slovačke. Uskoro, nakon Minhena, Velika Britanija i Francuska su s Hitlerom potpisale deklaracije o nenapadanju. Perspektiva stvaranja jedinstvenog antisovjetskog fronta izazivala je u Moskvi sve veću zabrinutost.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Srbija
- istorija
- rat
- godišnjica
- odnosi
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Meštani sela Raščići kod Ivanjice godinama bezuspešno pokušavaju da reše problem buke i zagađenja koji su direktna posledica rada kamenoloma u vlasništvu firme \"Putevi” Ivanjica.
Ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izjavio je u intervjuu za Alternativnu televiziju da je cilj da se Srbi slome još uvijek traje.
U oblasti korporativne ishrane, aplikacija Ordera pretstavlja inovativno rješenje u zadovoljavanju potreba zaposlenih. Sa modulima kao što su Topli obrok, Ketering, Restorani, Onlajn Šop, Ordera nudi velike mogućnosti za...
Pukovnik Zlatan Crnalić, jedan od preživjelih pilota koji su oboreni iznad Novog Travnika u februaru 1994. godine, preminuo je danas u 61. godini nakon kraće i teške bolesti
Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik
Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.